Tvrđava duše
Mogu mi uzeti dane. Spaliti puteljke koje sam pregazio, raspršiti tragove stopala kao prašinu pod čizmama nečije žurbe. Mogu pogasiti svjetla u sobama gdje sam spavao, čekao, šutio. Neka odvine moje ime s vrata, neka raznesu sve što postoji izvan kože. Ali postoje krajolici koje nitko ne doseže. Oni žive u meni kao davni natpisi…
